Mitohondriji(ja sam mamin sin)

Jutros gledam statistiku pristupa blogu i vidim da je prešao hiljadarku. Ok neko se možda u USA zaletio pa odustao zbog jezika i jednog sam dana imao 19 posjeta iz Rusije(moram preći i na ćirilicu ha ha ...) ali tu je blizu. U to ime sam usprkos malo više bolova nego juče ipak otrčao jedan kratak trening i poslje popio pivce u "Humu"(pulski kafić, a ne najmanji grad na svijetu) sa Draženom. Razmjenili smo malo priče o zadnjim događanjima, svjetskom prvenstvu, treningu, memorijalnoj trci Antonio Cukon i oko svega po malo... i evo sad dovršavam jučer započeti i obećani blog o mitohondrijima.
Vrlo važan sastojak mišića su mitohondriji. To su sub-ćelijske plokružne tvorevine strateški smještene duž mišićnih vlakana. Njihova zadaća je snabdjevanje mišića energijom za njihovu kontrakciju. Prema modelu Energetskog snabdijevanja/potrošnje(Energy Supply/Energy Depletion Model) sposobnost trčanja i općenito nivo fizičke spremnosti(fitness) je uvelike određen ukupnom sposobnošću mitohondrija da proizvedu energiju. Još uvijek nije potpuno shvaćen kompleksni način na koji mitohondriji proizvode energiju ali nama je dovoljno da znamo da svaki mitohondrij sadrži niz enzima odnosno bioloških katalizatora. Ti enzimi uz prisustvo kisika izmjenjuju energiju sadržanu u hrani koja je nakon probave i pretvorbe deponirana u našim mišićima(glikogeni, trigliceridi, glukoza, laktat) u molekule ATP(adenosine triphosphate), osnovno pogonsko gorivo mišića.
Nasuprot tomu enzimi sadržani u sarkoplazmi mišića omogućavaju metaboličku pretvorbu koja ne zahtjeva prisustvo kisika. Ta metabolička pretvorba glikogena nezavisna od kisika se uobičajeno iako donekle pogrešno naziva i "anaerobna glikoliza".
U svojoj knjizi Tim Noakes vrlo kratko analizira mitohondrije i njihovo funkcioniranje ali sam svojevermeno pročitao jedan zanimljiv članak od Frank Horwill-a(Twelve Things You Should Know About Your Mitochondria That Could Change the Way you Train) ili otprilike: "Dvanajest stvari koje trebate znati o mitohondrijima koje će promjeniti načim na koji trenirate". No ja sam o Franku već pisao i spominjao neke stvari iz tog članka(Maratonski treninzi ..) pa ću navesti samo nekoliko važnih stvari koje on spominje o mitohondrijima. On nešto detaljnije opisuje Krebs-ov ciklus(niz kemijskih reakcija koji je prvi opisao kanadski znanstvenik i dobitnik Nobelove nagrade Hans Adolph Krebs), a koji se još nazivaju TCA(tricarboxylic acid cycle) ili ciklus limunske kiseline(citric acid cycle).  

Evo za ljubitelje kemije krasna grafička prezentacija koju možete naći i na "googlu", morati ću si isprintati jednu na majicu!

No da ne kompliciram jer sam ciklus je razumljiv samo ako malo bolje poznajete kemiju, o mitohondrijima je još važno znati i ovo:

  Što je veći broj mitohondrija i što je veća količina enzima "cytochrome c oxidase" u mitohondrijima to će mišići biti izdržljiviji. To je zbog toga jer se samo u mitohondrijima ugljikohidrati i masnoće(pa i proteini) uz prisustvo kisika mogu pretvoriti u energiju za pokretanje mišića.
  Broj mitohondrija kao i sdržaj enzima "cytochrome c oxidase" se može treningom značajno(i višestruko) povećati!
  Iznenađujuće je bilo otkriće da mitohondrij ima svoj vlastiti gentski kod i da je on nasljeđen samo od majke. To je zbog toga što ženske jajne stanice iako su statične(ali relativno velike) sadrže mitohondrije dok spermiji koji trebaju prevaliti za njihovu veličinu ogroman put nemaju mitohondrij, odnosno premali su da bi ga mogli nositi. Znači ja sam jako izdržljiv trkač i ja sam mamin sin ... mama volim te!