Kad ti se čini da si zaglibio na svom putu i da on ne vodi nikuda ili bar ne tamo kamo si nakanio možda je ipak dobro pogledati malo unatrag. Nisam pobornik stalnog vraćanja u prošlost iako stari ljudi imaju takve tendencije. Možda je razlog tome što kad mozak pođe "u kvasinu" kako je govorila moja pokojna baba onda samo ostanu u sjećanju oni vrlo stari fragmenti naših života koji su u mladosti bili zakopani svime i svačime što nas je tada okupiralo. To primjećujem kod moje majke koja je sad prešla 90 i što god krene pričati završi negdje u djetinstvu i progonstvu u "El Shatt-u". To sve pamti vrlo detaljno iako je bila dijete, a zaboravi dali je popila lijekove ili nije i što je jela za doručak. Drugi po meni jači razlog zbog kojeg se stari ljudi stalno vraćaju u prošlost je taj što im budućnost nije baš sjajna i to jako dobro osjećaju. Ja sam nakon zadnjeg maratona malo zaglibio i osim poduže stanke da se oporavim usljedio je cijeli niz nezgodnih ili za trkače gotovo pogubnih okolnosti zbog kojih mi se učinilo da sam jako nazadovao ... to je ono suprotno od svrhe treninga. Ne moram objašnjavati baš sve. Previše fešti, hrane pa i alkohola iako nikad trezveniju Novogodišnju feštu nisam doživio. Na prvom treningu u teretani nakon povratka iz Lutona ukočio sam se u leđima i sve je pošlo u k..
Sad nakon par tjedana još uvijek uglavnom laganog trčanja postajem pomalo nestrpljiv jer nema nikakvog pomaka u dobrom smjeru. Zato sam malo bacio pogled na posljednju godinu, ovu što je netom prošla jer početkom te godine sam nakon operacije bio na samom dnu i nisam se nadao da ću tako brzo nazad. Obzirom da su se predviđanja performansi koje mi izračunava Garmin na 10-tki i maratonu pokazala točnima pogledao sam kako je to bilo prošle godine i mogu li se nadati da će opet biti bar malo sličnosti.
Predviđanja performansi na utrkama za prošlu godinu
Početak godine je bio već dosta loš jer sam bio ozljeđen već 6 mjeseci, a tek tada je usljedila operacija i dodatni pad jer sam počeo trenirati mjesec dana nakon nje.
Usljedio je uglavnom postepeni rast sa manjim varijacijama uzrokovanim povremenim zastojima zbog problema sa koljenom koje uzgred rečeno još uvijek nije baš najbolje. Ipak vrhunac je dobro pogođen negdje krajem desetog mjeseca i u odnosu na predviđanje maratona greška je minimalna od možda jedne do dvije minute. Na desetki je slično i to manje od minute, a obije sam utrke trčao sa rezervom i ušao relativno odmoran u cilj. Sad se nakon četiri tjedna treninga i raznih fešti počinje ukazivati blagi trend zaustavljanja pada ali nema još porasta na vidiku. No u odnosu na isto vrijeme lani za 40 i više minuta sam brži u maratonu i to nije tako loš početak. Možda opet do jeseni dođem na maraton ispod 3:20. Sad mi se to čini vrlo daleko i gotovo nemoguće ali pogled za nazad ipak kaže da sam možda malo zapeo ali prešao sam veliki put, a put je važniji od cilja. Zato svima koji me prate pa i meni Sretno u Novoj trkačkoj 2025. godini.
Nema komentara:
Objavi komentar